Sreda 29. 5. 2024.
Beograd
160
  • Novi Sad
    170
  • Niš
    140
  • Kikinda
    160
  • Kraljevo
    150
  • Kruševac
    150
  • Leskovac
    150
  • Loznica
    140
  • Negotin
    190
  • Ruma
    170
  • Sjenica
    120
  • Vranje
    130
  • Vršac
    140
  • Zlatibor
    140
  • Zrenjanin
    170
0
Ponedeljak 30.04.2012.
12:35
J. Arsenović, M. Rkonić, Ž. Marković A

Zadnji voz za svoj krov nad glavom

Na donatorskoj konferenciji u Sarajevu prikupljeno je oko 300 miliona evra za stambeno zbrinjavanje 27.000 izbegličkih porodica iz bivših jugoslovenskih republika, a u narednih pet godina EU i SAD su obećali da će obezbediti razliku do 583 miliona evra, koliko je potrebno za trajno rešenje stambenog pitanja ovih ljudi prognanih za vreme ratnog vihora 90-ih. Najveći deo novca (335,2 miliona) namenjen je za rešavanja izbeglica u Srbiji, jer ih tamo ima i najviše.

Za ljude koji su ostali bez domova, međutim i dalje je mnogo pitanja. Za početak, kome treba da se jave, koji su kriterijumi, da li se novac dobija u naturi ili građevinskom materijalu, gube li svoja prava u zemlji odakle su izbegli, ukoliko budu obuhvaćeni donacijama?


U Komesarijatu za izbeglice Srbije "Vestima" je rečeno da će program biti realizovan sukcesivno u narednih pet godina i da se već sada zna na šta će se potrošiti. Prvo, biće izgrađeno 10.000 stanova od kojih će najveći broj moći da se otkupi po simboličnim cenama, dok će jedan manji broj biti namenjen za stanovanje u tzv. zaštićenim uslovima.

SVE POD KONTROLOM: Vladimir Cucić

- To su one porodice i pojedinci koji su najugroženiji po osnovu proširenih prava socijalne zaštite, odnosno koji ne mogu samostalno da žive i kojima je potrebna pomoć Centra za socijalni rad i domaćinskih porodica - objašnjava Jelena Marić, savetnik u Komesarijatu.


Planira se i otkup 2.000 kuća sa okućnicama i izgradnja 1.200 montažnih kuća. Deo novca će biti potrošen za nabavku 3.580 paketa građevinskog materijala, za one izbeglice koje su započele izgradnju ili adaptaciju objekta.

U Komesarijatu ističu da će projekte graditi domaće građevinske firme koje će posao dobiti na tenderu, što je podrška i srpskom građevinskom sektoru.


- Banka za razvoj Saveta Evrope će upravljati novcem iz donacije, a UNHCR i Oebs će kontrolisati njegovu raspodelu - ističe komesar Vladimir Cucić. Za optužbe da se trajnim zbrinjavanjem izbeglica u Srbiji praktično legalizuje etničko čišćenje Srba u Hrvatskoj i BiH, u Komesarijatu kažu da su "glupost".


- Nikada nećemo odustati od njihovih prava u zemljama odakle su izbegli. Ovo je projekat koji rešava izbeglice u kolektivnim centrima, u privatnom smeštaju, uključujući i bivše nosioce stanarskog prava u Hrvatskoj, kojima su ta prava oduzeta - dodaje Jelena Marić.

Stanovi za izbeglice u Velikom Mokrom Lugu
 


Interno raseljeni sa Kosova nisu obuhvaćeni ovom donacijom, ali, kako kažu u Komesarijatu, svi drugi fondovi će biti namenjeni za rešavanje njihovih problema.
Sagovornici "Vesti" su saglasni da končano rešenje izbegličkog pitanja na Balkanu neće biti rešeno donatorskom konferencijom, već doslednim sprovođenjem svih bilateralnih i drugih sporazuma država regiona.
 

U Srbiji još 74.5000 izbeglica


Prema popisu iz 1996. provedenog u organizaciji UNHCR, u Srbiji je bilo evidentirano 618.000 izbeglica iz Hrvatske i BiH. Danas ih sa izbegličkim statusom ima 74.500, s tim da lica koja su primljena u državljanstvo nisu više u tom statusu, ali su obuhvaćena regionalnim programom zbrinjavanja. U Srbiji još ima 41 kolektivni centar, a u njima šest do sedam ljudi sa izbegličkim statusom. 


VLAST U ZAGREBU ZAKONIMA DISKRIMINIŠE SRBE

 

Hrvatima džabe, Srbima 800 evra za kvadrat


Donatorska konferencija u Sarajevu neće značajno promeniti poziciju izbeglih Srba iz Hrvatske, bar ne onih koji se odluče na povratak u zavičaj, slažu se sagovornici "Vesti", Veljko Džakula, predsednik Srpskog demokratskog foruma, Vesna Teršelić iz "Dokumente" i politički analitičar Žarko Puhovski.


Po njihovom mišljenju, u Hrvatskoj mora da se promeni diskriminatorski zakon, za koji Džakula tvrdi da je "nakaradan i nepravedan", ali i praksa u ostvarivanju prava povratnika Srba. Po tom zakonu Hrvatima izbeglim iz BiH Zagreb daruje kuće i stanove, a Srbima ih prodaje po 800 evra za kvadrat. Dakula upozorova da po tom zakonu, Srbi koji i dobiju stan, a ne koriste ga šest meseci, ostaju bez njega, baš kao i 1991. kada je po istoj osnovi 30.000 Srba izgubilo stanarsko pravo u Hrvatskoj.


Vesna Teršelić od hrvatske vlade i Sabora očekuje da opozovu takvo zakonsko rešenje, a profesor Žarko Puhovski i dalje smatra da je reč o "očitim slučajevima diskriminacije".


- Situacija u kojoj se privatno vlasništvo narušava elementima starog socijalističkog prava, pokazuje manipulitativnu nameru da se, s jedne strane zadovolje izbegli Hrvati iz BiH, a da s druge stvori privid da se u Hrvatskoj rešava stanje u kome su se našli prognani Srbi. To je nedopustivo, smatra Puhovski.


Iz dijaspore malo zahteva


Džakula primećuje da se zanemariv broj Srba iz Hrvatske iseljenih u Evropi, SAD ili Australiji, angažovao da reši svoju imovinu. Mnogi od njih nisu ni podnosili zahteve za zamenske stanove, ranije zbog nemogućnosti otkupa, a sada zbog odredbi koje objektivno ne mogu ispoštovati, visokih otkupnih cena i obaveze stalnog boravka u tim stanovima...


- Većina naših ljudi u dijaspori ne želi gubiti vreme i novac na takva polurešenja, smatra Džakula. 

 

ZA IZBEGLICE U BOSNI SAMO STO MILIONA EVRA

 

Ovo nije kraj već samo nova nada


Oko 101 milion evra koji su prikupljeni u Sarajevu biće usmereno za izbeglica na teritoriji BiH. Predviđeno je da 67 odsto tog novca bude potrošeno u Republici Srpskoj. Mnogi misle da ovo nije kraj priče, već samo buđenje nove nade. Pomoć bi trebalo da iskoristi 5.400 porodica i to po 1.800 iz sva tri konstitutivna naroda. Zanimljivo je da su se zahtevi srpskih izbeglica uglavnom odnosili na ostanak u RS, hrvatskih većinom na povratak u taj entetiet, dok će pomoć Bošnjacima biti usmerena i za povratak u RS, ali i za takozvanu reintegraciju u FBiH.


Ministar za izbeglice i raseljena lica RS Davor Čordaš smatra da novac prikupljen u Sarajevu ne može trajno da reši ovaj problem.


- Na nivou cele BiH imamo 50.000 zahteva porodica za tim novcem, dakle, sada moemo da rešimo samo oko 10 odsto - kaže Čordaš.


Prema podacima UNHCR-a, polovinom 2011. registrovano je 113.188 raseljenih lica u BiH, uključujući oko 7.000 u kolektivnim centrima. Od toga 48.583 u FBiH i 64.359 u RS i 246 u Brčko distriktu.


Ministar Čordaš kaže da ove donacije nisu predviđene za zatvaranje kolektivnih centara, i da će se taj problem morati da "zatvori" međunarodnim kreditom.
- Imamo projekte. Kad osiguramo novac, spremni smo da tu tužno poglavlje zatvorimo - kaže Čordaš.

POVEZANE VESTI

VIDEO VESTI
ŠTAMPANO IZDANJE
DOBITNIK
Sigma Pešić (59)
GUBITNIK
Sonja Biserko (71)
DNEVNI HOROSKOP
lav22. 6. - 23. 8.
Neko ima dobre namere, dogovor sa jednom osobom čini vam se da obećava zajedničku korist ili poslovno-finansijski dobitak. Zadržite samopouzdanje i optimistizam, ponekad je "prvi utisak" od presudnog značaja za dalji tok poslovnih događaja. Osoba koja privlači vašu pažnju deluje nedodirljivo.
DNEVNI HOROSKOP
strelac23. 11. - 21. 12.
Neko sumnja u vase praktične sposobnosti i poslovni ishod, ali niz prednosti se nalazi na vašoj strani. Ne treba da ubeđujete saradnike u svoje dobre namere ili poslovne sposobnosti, sačekajte na završnicu koja donosi uspešne rezultate. Ukoliko vam je stalo da privučete nečije interesovanje, jako se potrudite.
DNEVNI HOROSKOP
škorpija24. 10. - 22. 11.
Nečije namere ne zvuče dovoljno iskreno, stoga pažljivije analizirajte osobu koja plasira neobičnu priču. Kada situaciju na poslovnoj sceni posmatrate sa različitih aspekata, biće vam jasnije na koji način treba da rešavate svoje dileme. Komentari koje čujete od bliske osobe deluju pozitivno na vaše samopouzdanje.
  • 2024 © - vesti online